Hrvatska pošta stavit će u optjecaj u četvrtak, 15. svibnja 2025. drugo izdanje prigodnog poštanskog bloka iz nove serije „Hrvatska vojna tradicija“. Blok, koji je drugo po redu izdanje ove serije uvedene 2024., sadrži četiri marke s motivima hrvatskih vojskovođa i banova iz 16. stoljeća: Petra Berislavića, Ivana Karlovića, Krste Frankopana i Tome II. Erdödyja. Autorica maraka tiskanih tehnikom višebojnog ofseta, svaka nominalne vrijednosti 1,00 euro, zagrebačka je dizajnerica Sabina Rešić. Naklada iznosi 20.000 blokova, a ovo povijesno zanimljivo izdanje, koje prati i prigodna omotnica prvog dana (FDC), potražite u poštanskim uredima ili na www.epostshop.hr .
 
Tekst popratnog letka uz novo prigodno izdanje napisao je dr. sc. Mario Jareb, znanstveni savjetnik, Hrvatski institut za povijest. 
 
Petar Berislavić postao je 1513. hrvatsko-dalmatinsko-slavonski ban koji se snažno posvetio obrani hrvatskih zemalja od nadirućih Osmanlija. Tijekom banovanja pokazao se kao izvrstan vojskovođa i ratnik koji je Osmanlije uspijevao ne samo zaustaviti nego im i nanijeti više teških poraza. Poginuo je 20. svibnja 1520. u pokušaju uništenja jedne osmanlijske skupine na Vražjoj gori kod Korenice. Godinu prije, papa Lav X. je u pismu banu Petru Berislaviću nazvao Hrvatsku „predziđem kršćanstva“ (antemurale Christianitatis).
 
Ivan Karlović Krbavski je kao podban i kapetan Hrvatske i Dalmacije sudjelovao uz bana Petra Berislavića u velikoj hrvatskoj pobjedi nad Osmanlijama u Bitci kod Dubice 1513. godine. Ban je postao 1521. te je sljedećih godina pokušao organizirati obranu Kraljevstva od nadirućih Osmanlija koji su u to su doba zauzeli nekadašnje središte Hrvatske s Kninom, Skradinom i Ostrovicom. Zapovijedao je i hrvatskim snagama koje su pomogle u razbijanju osmanlijske opsade Beča.
 
Krsto Frankopan (Krsto I. Brinjski) stupio je početkom 16. stoljeća u službu cara i kralja Maksimilijana I. Habsburškog te je uspješno ratovao protiv Mlečana u Istri i današnjoj sjeveroistočnoj Italiji. Godine 1514. zarobljen je i zatočen u tamnici u Veneciji gdje je nastao njegov rimski brevijar na njemačkom jeziku tiskan 1518. godine. Osam godina poslije imenovan je hrvatsko-slavonsko-dalmatinskim banom.
 
Toma II. Erdödy (svojedobno poznatiji kao Toma Bakač Erdödy) također je sudjelovao u brojnim borbama i vojnim pohodima protiv Osmanlija. Godine 1583. imenovan je hrvatsko-slavonsko-dalmatinskim banom. Svakako je najpoznatija bitka u kojoj je sudjelovao kao hrvatski ban i vojskovođa bila Bitka kod Siska 22. lipnja 1593. u kojoj su Osmanlije predvođeni Hasan-pašom Predojevićem doživjeli težak poraz koji je odjeknuo diljem Europe kao sjajna kršćanska pobjeda. Sljedeće godine Toma je zauzeo Petrinju koju su Turci prije povlačenja spalili. Nakon što je obnašao niz drugih dužnosti ponovno je bio ban od 1608. do 1615. godine.